Vjerujem da većina vas koji čitaju jako dobro znaju što su to probiotici, ali znate li što su to prebiotici.
U našem probavnom sustavu žive milijuni dobrih i loših bakterija, omjer tih bakterija presudan je za naš imunitet i za zdravlje cijelog organizma.
Dobre bakterije imaju ovu svrhu:
- pomažu u probavi
- sudjeluju u sintezi vitamina
- djeluju zaštitno na crijevnu sluznicu
- pomažu u održavanju imuniteta
- olakšavaju probavni put osobama osjetljivima na laktozu
- povoljno djeluju na metabolizam minerala
- pojačavaju gustoću kose
- preventivno djeluju protiv pojave raka
- ublažavaju nuspojave uzrokovane kemoterapijom
Bez dobrih bakterija veće su šanse za nastanak probavnih problema koji nastaju uslijed nedovoljnog probavljanja hrane i zadržavanja toksina. Zadržavanje toksina u crijevima može izazvati opterećenje i poteškoće s probavom poput nastanka nadutosti ili zatvora.
Manjak dobrih bakterija u organizmu često je povezan s užurbanim načinom života, povećanim stresom, lošim snom, nekvalitetnom prehranom, manjkom kretanja te korištenjem antibiotika.
Važnost dobrih bakterija za probavu
Probavni sustav ima veliku ulogu u održavanju zdravlja i normalnog djelovanja organizma. Tome u korist dovoljno govori činjenica da oko 70 posto našeg imunološkog sustava čini upravo probavni sustav. Važan dio naše probave je skupljanje i eliminacija otpadnih tvari, a u tom dijelu našeg organizma živi deset puta više bakterija nego što imamo stanica.
Kada dođe do loše ravnoteže loših i dobrih bakterija u crijevima može doći do nuspojava narušene crijevne mikroflore. Najčešći simptomi su poremećaji poput sindroma iritabilnog crijeva, pojačano stvaranje želučane kiseline, debljina, pojava šećerne bolesti, karcinoma crijeva, dermatitisa i različitih autoimunih bolesti.
Veliku ulogu u narušavanju ravnoteže dobrih bakterija imaju antibiotici koji se koriste u slučajevima rješavanja upala uzrokovanih bakterijskom infekcijom. Međutim, antibiotici, osim uništavanja loših bakterija, uništavaju i one dobre. Kada je pod upalom, organizam je podložniji razvoju patogenih mikroorganizma što može rezultirati različitim tegobama, najčešće proljevom. Nije stoga neobično što se kod korištenja antibiotika odmah preporučuje konzumiranje probiotika ili dobrih bakterija koje također pomažu u liječenju bolesti. Dobre bakterije kod korištenja antibiotika mogu pomoći u sprječavanju ili barem ublaživanju nuspojava upale.
U slučaju velikog manjka probiotika i prebiotika naš organizam postaje osjetljiv na razne bolesti.
Dobrim bakterijama je potrebna hrana da bi mogle obavljati svoju ulogu, a njihova uloga je da štite naš organizam.
Dakle ako su probiotici živi organizmi prebiotici su njihova hrana i služe da bi dobre bakterije u crijevima mogle nadvladati loše. Prebiotici su najčešće u formi vlakana koja hraneći probiotike uspostavljaju zdravlje crijeva.
Najpoznatiji prebiotik jeste Polisaharid inulin.
Inulin je biljni polimer koji služi kao rezervni ugljikohidrat i u različitim količinama prisutan je u više od 36000 biljnih vrsta .
Inulin ima manju kalorijsku vrijednost od ostalih ugljikohidrata. Razlog tome leži u njegovoj strukturi koju probavni enzimi nisu u mogućnosti sasvim probaviti. Zbog toga inulin prolazi kroz usta, želudac i crijeva bez da je metaboliziran i promijenjen. Dospijeva u debelo crijevo gdje je podložen potpunoj fermentaciji.
Inulin je potpuno siguran za korištenje te su njegove nuspojave toliko rijetke da su i zanemarive.
Ukoliko se i dogodi da imate nuspojavu moguće je nadimanje i dijareja.
Gdje ga pronaći :
Najveća količina inulina oko 90 % nalazi se u Korijenu Cikorije ili vodopije
Oko 40 % u Korijenu maslačka
A u manjim količinama u : crvenom luku, bijelom luku, artičoki …
Kako koristiti :
Vodopija (Cichorium intybus L. Asteraceae radix)
2-4 grama kao dekokt 1-2 puta dnevno (2-4 grama korijena kuhati u 3 dcl vode 5-10 min. poklopiti i nakon 10-ak minuta procijediti, piti iza jela)
U početku uzimati samo jednom dnevno a nakon 10-ak dana uzimati 2 puta dnevno.
Koristiti mjesec dana u kontinuitetu mada i duže korištenje ne može napraviti ništa loše.
Danijela Vlašić